Možda ih niste voljeli ni razumjeli u školi i na fakultetu, ali mi smo tu da to promijenimo. Filozofi vole filozofirati i mnogima su dosadni, ali imaju oni i drugu stranu (nama svima puno dražu) – onu smiješnu! Donosimo vam nekoliko anegdota o Sokratu i Aristotelu.
Sokrat – filozofija, ljubav i žene
Da bi se uočilo njegovo siromaštvo, grčki filozof Antisten (osnivač takozvane “kiničke škole”) običavao je nositi poderani ogrtač. To je ljutilo Sokrata, pa mu jednoga dana reče: “Zar ne vidiš da iz rupa tvog ogrtača viri taština?”
Jednom prilikom, Sokrat se našao u društvu koje je raspravljalo o željama. Jedan je sugovornik izjavio: “Velika je stvar kada se čovjeku ostvare želje.”, a Sokrat filozofski odgovorio: “Da, slažem se, ali još je veća stvar ako čovjek uopće nema želja.”
Neki mladić je tražio savjet od Sokrata, jer je bio u nedoumici da li da se ženi ili ne? Filozofov savjet je glasio: “U svakom slučaju, oženi se. Ako nađeš dobru ženu, bit ćeš sretan, a ako bude loša, postat ćeš filozof.”
Jednom prilikom su ga njegovi učenici pitali zna li neki dobar recept protiv ljubavi na prvi pogled. Odgovorio je: “Znam! Dotičnu osobu treba pomno pogledati i drugi put.”
Sokratova supruga Ksantipa je bila poznata kao žena zločeste i svadljive naravi. Jednoga dana dosadilo joj je samovati dok se Sokrat sastajao s ljudima i raspravljao o filozofiji, te ga je poslije ručka napala i počela vikati na njega. Sokrat je samo šutio, mirno ju promatrao, a kada se ona konačno primirila da bi došla do zraka, on je jednostavno otišao. Bijesna, Ksantipa je zgrabila posudu s otpacima i, bacivši ju kroz prozor, „okupala“ Sokrata, no on je mirno obrisao lice i rekao: “Znao sam da će poslije žestoke grmljavine doći prolom oblaka.”
Prije nego što si je skončao život ispivši otrov, Sokrat se sjetio svog duga i zamolio jednog učenika da taj dug vrati. Njegove posljednje riječi su bile: “Kritone, dugujem pijetla Asklepiju. Hoćeš li se sjetiti vratiti taj dug?”
Aristotel – mudrovanje i Aleksandar Veliki
Što se pak tiče Aristotela i žena, one su mu bile slaba strana. Jednoga dana neki kolega filozof ga je upitao zašto toliko trči za lijepim djevojkama. Aristotel ga je začuđeno pogledao, pa odgovorio: “Čudim se što me to pitate. Vi vidite, a takvo pitanje može postaviti samo slijepac.”
Aristotel se jednom prigodom našao u društvu nekog poznanika koji mu je ispričao kako ga mnogo njegovih prijatelja ogovara i trača iza leđa, a filozof mu reče: “Ako me kleveću kad sam podalje od njih, ništa mi ne smeta. Tada me mogu i izudarati.”
Kao što je poznato, Aristotel je bio učitelj Aleksandra Velikog, te ga je ovaj neizmjerno cijenio. Jednom prilikom, Aleksandra su upitali zašto više štuje Aristotela nego svog oca, a njegov odgovor je glasio: “Davši mi život, moj je otac Filip učinio da s neba siđem na zemlju, a Aristotel je svojom znanošću učinio da sa zemlje ponovo ugledam nebo. I koga onda trebam više štovati?”
Osim toga, Aristotel je osnivač prvog zoološkog vrta u svijetu, što upravo može zahvaliti svojim dobrim odnosima sa Aleksandrom Velikim. Naime, Aleksandar je lovcima, ratarima i ribarima iz svih dijelova svog velikog carstva dao upute da Aristotela opskrbljuju zoološkim i botaničkim materijalom. Tako je Aristotel na raspolaganju imao tisuće ljudi razasutih po cijeloj Grčkoj i Aziji koji su mu prikupljali uzorke flore i faune u svakoj zemlji.
