Dok sam pokušavala upisati Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu, upisala sam Sociologiju, za svaki slučaj, da se nečim bavim. Kada sam uspjela upisati Akademiju, već je ljubav prema sociologiji bila prevelika da bih je se odrekla, tako da sam nastavila studirati paralelno obje, naizgled nepovezive profesije.
Tako Dženana Pindžo, mlada umjetnica iz Sarajeva, objašnjava naizgled neobičnu činjenicu da je bachelor likovne umjetnosti i magistrica socioloških nauka. Ona je na nedavno završenom konkursu “Čista umjetnost”, organizovanom od strane festivala Demofest uz podršku kompanije EuroBeta, zauzela treće mjesto, svojim radom “Čepovi”.
BOSONOGA: Koliko ovakvi uspjesi znače jednom mladom umjetniku?
PINDŽO: Mnogo, samo priznanje vašeg rada je od neizmjerne važnosti. Nagrada je i motivacija za nove radove i prijavljivanje na slične konkurse u budućnosti, ali i još jedan argument da treba istrajati na svojim idejama.
BOSONOGA: Šta Vas je privuklo konkursu koji se bavi ekologijom kao osnovnom temom?
PINDŽO: Već duže vrijeme proučavam i sama se bavim kreativnim recikliranjem i očuvanjem okoline na ovaj način. Ranije sam bila aktivnija, učestvovala u različitim projektima iz ove oblasti, u posljednje vrijeme manje, zbog obaveza. S druge strane pravim sve veće radove od otpadnih materijala kako bih napravila ravnotežu I što više ostala u domenu ekologije.
BOSONOGA: Da li je svaki angažovani umjetnik, u stvari, sociolog?
PINDŽO: Ne, nikako. Angažovani umjetnici su definitivno socijalno osviješteni ljudi, bez obzira na profesiju i svojim radom pokušavaju napraviti promjenu I ukazati na problem u društvu, što je za svaku pohvalu, posebno u današnjem okruženju.
BOSONOGA: Da li su mladi umjetnici kod nas dovoljno sociološki angažovani u svom radu? Koga od domaćih umjetnika biste izdvojili kao dobar primjer angažovane umjetnosti?
PINDŽO: Postoji dosta pokušaja, međutim, mišljenja sam da je kod nas najveći problem istrajnost kod mladih ljudi zbog nedovoljne podrške i nepopularnosti socijalnih tema, a i činjenice da sve brzo padne u zaborav zbog plasiranja prevelikog broja nebitnih informacija putem masovnih medija. Dobar primjer angažovane umjetnosti su Šejla Kamerić i Damir Nikšić, koji kroz svoje radove pokazuju da svaka osoba mora biti aktivna u društvu u kojem živi.
BOSONOGA: Često ste se bavili temom konzumerizma, pa i kroz “Čepove”. Zašto ovo pitanje smatrate posebno važnim?
PINDŽO: Konzumerizam je tema kojom se bavim još od studentskih dana i nikada nije prestala biti zanimljiva, a sada još više uzima maha. Problem je u masovnoj proizvodnji, a onda i samom uređenju kako bi se ostvarila masovna potrošnja, kroz plasiranje velikog broja reklama, odobravanje potrošačkih kredita, proizvodnji jeftine robe, nesigurnih radnih mjesta, dužih radnih sati, itd, sve u cilju osiguranja profita. Zbog navedenog cilja se definitivno ne poštuju moralni, zdravstveni, niti ekološki zakoni. Ovim utjecajima su najviše izložena djeca, gdje su komercijalni mediji znatno izmjenili način na koji se djeca igraju – sve više vremena provode ispred televizora, a sve manje u igri. Reklame formiraju dječije želje, igračke su povezane sa likovima iz crtanih filmova koje djeca oponašaju, umjesto da razvijaju vlastitu maštu. Mladi kojima je mišljenje vršnjaka jako važno najlakše preuzimaju trendove jer žele biti cool. Slobodno vrijeme porodice danas provode u tržnom centru, gdje postoje sadržaji za sve uzraste, i samo dalje podstiču potrošnju. Konzumerizam je zaista kompleksna tema, a današnji način života nas tjera da o tome sve više govorimo.
BOSONOGA: Je li i umjetnost danas možda postala predmet konzumerizma?
PINDŽO: Umjetnost i konzumerizam su se odavno povezali, još od pojave pop arta. Važan je način na koji se povežu. Ukoliko je to slučaj kritikovanja konzumerizma kroz umjetničke radove, a zatim korištenje masovnih medija kako bi ta slika došla do što većeg broja ljudi, onda je to borba istim sredstvima. Koristiti masovne medije za borbu protiv neznanja i apatije definitivno je dobar način korištenja medija za animiranje društva, promovisanje pozitivnih društvenih vrijednosti i ukazivanje na probleme u društvu koje nas okružuje.
BOSONOGA: Mnogo radite sa mladima, koliko su oni, po Vašem mišljenju, danas zainteresovani za umjetnost, posebno da se njome aktivno bave?
PINDŽO: Mladi su i dalje entuzijastični i zainteresovani za umjetnost, a ukoliko pronađete pravi pristup možete mnogo toga uraditi s njima na polju umjetnosti i razrješavanju različitih situacija s kojima se svakodnevno susreću, a iz kojih crpe inspiraciju. Definitivno imaju mnogo ideja, želje za radom, a posebno u domenu novih medija.
BOSONOGA: Na čemu sada radite i šta će biti Vaš sljedeći projekat?
PINDŽO: Nastavljam raditi sa čepovima i kreativnim recikliranjem, samo na većim formatima. Takođe, imam u planu raditi muzičke instrumente, reciklirajuci limenke i slične otpadne materijale.
