Uuuu… kako filmovi znaju promašiti sa svojim vizijama budućnosti. I to je u redu, jer bi vizije budućnosti i onako trebalo da imaju više veze sa ljudskim stanjem, da pokušaju nešto reći o opasnim ideologijama i poltičkim trendovina, načinima života i gdje nas oni mogu odvesti, nego da pokušaju da predvide kako će televizori budućnosti izgledati.
Ali, film je toliko vezan za tehnologiju svog vremena, za tehnologiju uopšte, da nam se većina pretpostavki o tehnologijama budućnosti koje filmovi nude danas čine presmiješnim, glupastim, sramotnim.
Ipak, tu i tamo se pojave filmovi koji tačno predvide neki tehnološki napredak koji se zaista i desi, i koji je danas uveliko dio naših života.
Evo primjera tačnih predviđanja.
“2001: Odiseja u svemiru” (“2001: A Space Odyssey”) – vještačka inteligencija
Iako, u suštini, preambiciozno sa svojom vizijom budućnosti (kolonizacija Mjeseca, na primjer), Kjubrikovo (Stanley Kubrick) remek-djelo je imalo dovoljno proviđenja da zamisli potpuno svjesnu vještačku inteligenciju.
Članovi svemirskog broda Discovery One, upućeni ka Jupiteru, suočavaju se sa brodskim računarom, HAL-om, koji nema nimalo dobre namjere – tačnije, hoće da ih pobije, jednog po jednog. Nedavno je Facebook ugasio eksperiment sa vještačkom inteligencijom, nakon što su dva robota počela međusobno komunicirati, na samo njima razumljivom jeziku.
“Istrebljivač” (“Blade Runner”) – Skajp
“Istrebljivač” je promašio toliko toga i toliko toga u njemu danas izgleda zastarjelo, iako se sam film nevjerovatno dobro drži i do danas ostaje vjerovatno najbolje naučnofantastično ostvarenje velikog platna. Sjetite se samo da je u pitanju 2019. godina, ni pune dvije godine od danas, i da leteća auta jure Los Anđelesom, da je svemir već kolonizovan i da su nudle jedina hrana preostala na Zemlji.
Ali, Ridli Skotova (Ridley Scott) futuristička drama je video-komunikaciju predvidjela savim uspješno. Scene u kojima Dekard priča sa Rejčel izgledaju identično našim današljim video-pozivima, pogotovo Skajpu (Skype).
“Povratak u budućnost 2” (“Back To The Future: Part II”) – patike koje se same vežu
Ne, nije riječ o putovanju kroz vrijeme, to još nismo postigli – valjda. Riječ je onom trenutku kad se Mari zaputi u 2015. godinu i tamo zatekne leteće skejtbordove i patike koje se same vežu.
Haverbordovi danas postoje u nekim eksperimentalnim fazama, ali samovežuće patike su definitivno tu. Naime, Nike je prošle godine dizajnirao HyperAdapt 1.0 – patike čije pertle pomoću senzora smještenih u peti reaguju na stopalo onoga ko ih nosi.
“Totalni opoziv” (“Total Recall”) – automobili bez vozača
Ni prije 20 godina niko nije mogao da pretpostavi kako će Tesla voziti ljude okolo u automobilima bez vozača. Niko, osim reditelja Pola Verhovena (Paul Verhoeven), koji je autonomna vozila predvidio još 1990. u svom naučnofantastičnom klasiku.
U jednoj sceni, Arni (Arnold Schwarzenegger), Daglas Kvejd tačnije, upada u potjeru sa svojim progoniteljima. Bježi im pomoći Džoni taksija (Johnny Cab), autonomnog vozila kojim upravlja jezivi robot-taksista, čija jedina uloga je ćaskanje.
“Imate poštu” (“You,ve Got Mail”) – onlajn muvanje
Na površini, “Imate poštu” je još jedna romantična komedija sa Meg Rajan (Meg Ryan) i Tomom Henksom (Tom Hanks), samo što se ovaj put smuvaju preko mejla.
Ali, s obzirom na to da je čet tad bio u povojima, njihova veza se činila poprilično naučnofantastičnom. Dvadesetak godina kasnije, njihovi mejlovi su prevaziđeni sijasetom aplikacija, koje stvari rješavaju brže, slikovitije i ništa manje komplikovano.
