Kada opisujete nekome na koji film mislite, obično ćete reći koji glumac nosi glavnu ili sporednu ulogu.
“Znaš onaj kad Bred Pit (Brad Pitt) glumi detektiva, al’ ga Kevin Spejsi (Kevin Spacey) zezne?”, “Onaj kad Uma Turman (Uma Thurman) i Džon Travolta (John Travolta) nadrogirani plešu?”, “Onaj što je Leonardo Dikaprio (Leonardo DiCaprio) napokon dobio Oskara za njega?”. Šanse su velike da znate o kojim se filmovima radi.
U skorije vrijeme i režiseri su malo stekli popularnost, pa se može čuti i nešto poput: “Tarantino (Quentin Tarantino) snima novi film.”, “Jesi li gledao “Mindhunter” Dejvida Finčera (David Fincher)?“, “Ko režira te superherojske gluposti?” i slično.
Ovo je sasvim opravdano, jer se i u samoj strategiji promocije ističu glumci, a odmah uz njih i režiseri. Glumci su ti koje gledamo na ekranima i platnima, režiseri su ti koji su zaduženi za kompletan projekat, te ga nadgledaju i vode.
Međutim, šta je sa ostalim aspektima filmova i serija? Šta je sa onim dijelovima koje gledamo ili slušamo, u jednakoj mjeri kao i glumce, ali ih ne primjećujemo? Šta je sa onim kategorijama koje su najbolje urađene kada se ne opažaju na prvu? Šta je sa neopjevanim junacima serija i filmova?
U ovom tekstu smo se dotakli nekih stvari bez kojih je postojanje filmskih i televizijskih ostvarenja nemoguće, koje isto to ostvarenje mogu uništiti ili učiniti remek-djelom, te ga upotpuniti ili učiniti da izgleda siromašnije. To su stvari koje gledamo, a (u većini slučajeva) ne primjećujemo.
Spremili smo nekoliko videa, koji vam pružaju uvid u to kako funkcionišu specijalni efekti, scenografija, kostimografija, montaža (i color grading) i dizajn zvuka, te kako oni mijenjaju ton filma (ili serije), kako mu doprinose i sa kojom posvećenošću ove poslove obavljaju ljudi zaduženi za njih.
SCENOGRAFIJA
Scenografija je vjerovatno najuočljivija od kategorija koje ćemo spomenuti (kostimografija je u istom rangu). U Holivudu, ovaj posao je preuzeo titulu production design, ma da se nekad još uvijek oslovljava nazivom set design, ali prema definiciji production design uključuje sveukupan izgled filma, koji prikazuje gdje je radnja smještena, i vizuelni stil priče. Ovo uključuje dizajn setova, odabir lokacija, kostime, te odabir i superviziju rekvizita. Podrazumijeva se dizajn eksterijera i enterijera.
Imajte na umu da, u svim filmovima ozbiljnije produkcije (naročito holivudskim), sve što vidite da je dio scenografije, tu je sa razlogom, a sve što vidite jeste dio scenografije. Ona doprinosi tome da svaki kadar izgleda potpunije, a u većini slučajeva daje i neke indicije o ličnosti i razvoju lika, o njegovim dilemama i strahovima ili o generalnom smjeru u kojem će se odvijati radnja.
U ovom kratom videu objašnjeno je kako i koliko scenografija utiče na izgled filma, te na šta tačno treba da obratite pažnju kada sljedeći put budete gledali neki film ili seriju.
Ukoliko vam ovaj uopšteni video nije dovoljan, evo i konkretnog primjera. Film o kojem se mnogo pričalo posljednjih godinu i više dana je “Istrebljivač 2049” (“Blade Runner 2049”). Budući da se radi o nastavku filma iz 1982. godine, jedan veoma bitan aspekt bio je da se uvjerljivo rekreira svijet stvoren u prvom “Istrebljivaču”.
Iako se u ovo doba, specijalni efekti izdvajaju kao najlakše rješenje ovakvog problema (i iako su specijalni efekti mnogo i korišteni u ovom slučaju), scenografski tim se odlučio da uz pomoć maketa kreira neke setove, da bi dobili najbolje rezultate.
KOSTIMOGRAFIJA
U opisu prve stavke smo spomenuli kostimografiju u kontekstu toga koliko je zapažena od strane običnih gledalaca, a i u kontekstu toga što se smatra jednim od aspekata onoga što je nazvano production design. Moguće je da smatrate kako je kostim nepravedno na ovoj listi, jer on stvarno odnosi mnogo pažnje. Ovo je sigurno kada se radi o filmovima poput “Pepeljuge” (“Cinerella”), gdje kostimografiju čine impresivne haljine koje ne mogu da ne zapadnu za oko. Međutim, šta je ostvarenjima u kojima se kostim toliko ne ističe?
Dobar primjer ovoga jeste film “Kerol” (“Carol”), gdje su u fokusu dvije žene sa dvjema potpuno različitim pozadinskim pričama. Radnja je smještena u Njujork pedesetih godina, što je još jedna veoma važna činjenica u pogledu kostimografije.
U ovom videu, kostimografkinja Sendi Pauel (Sandy Powell) objašnjava kako je kostimima gradila identitet dva glavna lika, te koje su njihove sličnosti i razlike.
Iako vam je iz prethodnog videa jasno koliko ovaj posao može biti kreativan, zašto vam ne bismo pokazali još jedan primjer?
Ovaj put, radi se o seriji “Stranac” (“Outlander”). Ukoliko pratite ovu seriju, znate o čemu se radi, ukoliko to ipak nije slučaj, ono što možemo da vam kažemo bez kvarenja užitka gledanja (ukoliko se odlučite da je pogledate) jeste da je u fokusu Kler, koja čudnim spletom okolnosti otputuje kroz vrijeme, iz 1945. u 1743. godinu. Ovaj video objašnjava odluke i inspiraciju kostimografkinje Teri Dresbah (Terry Dresbach), te kako ove odluke upotpunjuju glavni lik.
Još jedan video na temu kostimografije govori o obimnosti ovog posla. Najgejla Dikson (Ngila Dickson) za potrebe prvog filma “Gospodara prstenova” (“Lord of the Rings: Fellowship of the Ring”) bila je zadužena za kreaciju 19.000 kostima. Naredni video objašnjava inspiraciju, proces kreacije, te zahtjevnost kreiranja kostima za jedan ovakav film.
SPECIJALNI EFEKTI
U kontekstu scenografije, spomenuli smo i specijalne efekte. Oni nisu strani u današnje vrijeme, naročito uz filmove poput “Knjige o džungli” (“Jungle Book”), koji se smatraju igrano-animiranim zbog količine specijalnih efekata koje uključuju. Ali, šta je sa specijalnim efektima koje ne primjetimo?
Najbolji primjer za ovo je serija “Mindhunter” Dejvida Finčera (David Fincher). Ovdje se kompjuterski efekti ne koriste za velike eksplozije, scene borbe, vanzemaljce ili zmajeve, već za sasvim obične i male promjene. Video ispod prikazuje kako je Finčer koristio efekte da bi svaki travnjak i horizont izgledao baš onako kako je on zamislio.
COLOR GRADING
Color grading znatno utiče na atmosferu filma ili serije, i to je odlično objašnjeno u videu ispod. Da li će određena scena izgledati strašno ili srećno, najviše određuju color grading i zvuk. Osim atmosfere, ova obrada pomaže i da nešto izgleda kao da pripada vremenu u koje je radnja smještena. Još jedan veoma bitan aspekt, u produkcijskom smislu, jeste to što color grading može učiniti da kišno nebo izleda sunčano, te da dan djeluje kao noć, ukoliko je to potrebno.
ZVUK
Kad smo već pomenuli zvuk, da kažemo nešto više i o njemu. Ovo je jedan od aspekata filma koji, ako ne primjetite, dizajner zvuka je odlično napravio svoj posao. Ipak, u filmovima poput “Međuzvjezdanog” (“Interstellar”), zvuk zbog teme dolazi do izražaja i čak se u nekim scenama nalazi u prvom planu. U ovom videu je prikazan kreativni aspekt dizajna zvuka, te kako je Ričard King (Richard King), montažer i dizajner zvuka na ovom filmu, uspio stvoriti njegov jedinstven zvuk.
SINEMATOGRAFIJA
Ovo je termin koji podrazumijeva obavljanje posla direktora fotografije. Ono što se često naziva fotografijom filma jeste ono što rade snimatelj i direktor fotografije. Oni kreairaju vizuelni identitet filma, odlučuju kakvo će biti osvjetljenje scene i kakvu će to atmosferu stvoriti.
Za objašnjenje ovako obimnog posla izdvojili smo nekoliko videa, koji se fokusiraju na vizuelni identitet određenih direktora fotografije, poput Emanuela Lubeckog (Emmanuel Lubezki), Roberta Jomana (Robert Yeoman) i Brune Delbonela (Bruno Delbonnel). Njihova djela govore sama za sebe, te objašnjavaju kako svaki kadar ima razlog zašto je snimljen na način na koji je snimljen.
MONTAŽA
Za sam kraj je ostala montaža, što je ne čini ništa manje bitnom. Ovo je jedan od najbitnijih aspekata svakog filma ili serije, jer zaista može da spasi ili uništi neko ostvarenje. Montaža priča svoju priču, te bukvalno može da promijeni čitav ton ili žanr filma.
Zanimljiv prikaz može biti ovaj video, koji prikazuje uvodnu špicu serije “Igra prijestolja” (“Game of Thrones”), ali kao seriju koja se emitovala devedesetih godina prošlog vijeka. Ovo odlično ilustruje kako odabir kadrova u potpunosti može promijeniti ton serije.
Za malo ozbiljnije obožavaoce montaže kao umjetničkog pravca, tu je intervju sa poznatim montažerom Valterom Muršom (Walter Murch), koji objašnjava šta čini dobrog montažera, koje su uloge asistenta montažera, da li je tehnologija uticala na montažu, te otkriva svoje savjete za mlade montažere.
Bitno je napomenuti da se nismo ni blizu dotakli svih aspekata koji čine jedan film (ili seriju). Svaki film je rezultat timskog rada i dobar je onoliko koliko i njegova najslabija karika. Ukoliko vas zanimaju ovakve stvari, neka vam ovaj tekst bude polazna tačka u istraživanju, a naš najbolji savjet je da ne gledate filmove kako bi odmorili mozak, već da ih gledate sa punom pažnjom i trudite se da primjetite i najsitnije detalje. Vjerujte, oni su tu s razlogom.
Naslovna fotografija: Shutterstock.com
