O. J. Simpson je danas slobodan čovjek. Živi kao i svaki drugi Amerikanac. Plaća porez i mrzi se zbog toga, gleda fudbal nedjeljom, pije pivo i živi svoj „američki“ život. Dakle, nakon devet godina provedenih u zatvoru O. J. Simpson je trenutno na uslovnoj slobodi.
Ipak, on nije boravio u zatvoru zbog ubistva, koje je svojevremeno i sam javno priznao gostujući u emisiji kod Oprah, ekskluzivno (iz zatvora), već zbog oružane pljačke u Las Vegasu. Da, nema pogreške u ovim navodima, jer, nakon što je u „suđenju vijeka“ 3. oktobra 1995. godine oslobođen optužbe za brutalno ubistvo bivše supruge Nicole Brown i njenog ljubavnika Ronalda Goldmana, prema zakonu SAD-a O. J. Simpson neće snositi posljedice za spomenuta ubistva, jer oslobađajuća presuda ne dozvoljava novo pokretanje optužnice za isto kazneno djelo.
Snimljeno je mnoštvo TV i filmskih ostvarenja o jednom od najpopularnijih javnih ličnosti u Americi, a posljednji dokumentaristički naslov “O. J. Simpson: Napravljeno u Americi” (“O.J: Made In America”, 2016), u međuvremenu nagrađen Oscarom, čini se, najuvjerljivije kroti život „omiljenog Amerikanca“, istovremeno ekranizirajući njegovu apsolutnu apsurdnost i ironičnost, ali i inspirativnost te u konačnici, tragičnost. Osim toga, ovo ostvarenje detaljno secira i život u Americi, zarobljen u procjepu između nedjeljnog praznika uz pivo i fudbal i historije svakodnevnice obojene rasizmom, seksizmom i univerzalnom nepravdom.
Ko je O. J. Simpson?
Prva epizoda spomenutog, skoro 8-časovnog ostvarenja reditelja Ezre Edelmana, prvobitno emitovanog na ESPN-u u sklopu sportskog serijala “30 for 30”, kroz fotografije, arhivske snimke, intervjue, novinske članke, scene iz filmova, prezentuje lik i djelo O. J. Simpsona u nastajanju, kao jednog od najpoznatijih igrača američkog fudbala u historiji ovoga sporta.
Rođen u San Franciscu 9. jula 1947. godine i nakon iznimno problematične mladosti i služenja zatvorske kazne, Orenthal James počinje trenirati američki fudbal. Kao student Univerziteta Južne Kalifornije (USC), igrao je fudbal za tim USC Trojance te naposlijetku osvojio Heismanov trofej 1968. godine. Ipak, ono što se potencira tokom cijele prve epizode serijala jeste bjesomučna potreba javnosti, prije svega, Afroameričke, da u jeku rasizma u Americi, izdvoje Simpsona kao iznimno uspješnog i popularnog crnca. Tako se npr. reditelj u filmu fokusira na Simpsonovu popularnost na koledžu, predstavljajući ga kao „jedinog crnca o kojem su bijelci sa USC-a razgovarali“. Međutim, sa tim scenama montira O. J. – ovo odričito odbijanje poistovjećenja sa tadašnjim krajnje podređenim položajem crnaca u američkom društvu. Naime, dok je Muhammad Ali, odbijao regrutaciju u Vijetnamski rat, dok su Afroamerički sprinteri Tommie Smith i John Carlos na XIX. Olimpijadi 1968. godine tokom ceremonije dodjele medalja držali po jednu ruku sa stisnutim šakama i crnom rukavicom (simbol otpora crnačke manjine u SAD), dok je Martin Luther King krvario na smrt od snajperskog hica, O. J. je igrao fudbal, gostovao u emisijama, uživao enormnu popularnost i postajao omiljeno crnačko lice u bjelačkom svijetu. Ukratko, živio je svoj „američki san“.
Naposlijetku je Simpson potpisao najveći sportski ugovor u historiji (650.000 dolara tokom pet godina), kada je 1969. godine izabran na AFL-NFL draftu od strane Buffalo Billsa. Nakon nekoliko teških sezona, 1973. godine, on postaje prvi igrač NFL-a koji je pretrčao 2000 jardi u sezoni. Svoju popularnost je iskoristio za dodatno bogaćenje reklamiranjem savremenih američkih proizvoda, a dvije godine poslije se upisao u historiju kao prvi crnac u televizijskoj reklami, onoj u kojoj trči aerodromom reklamirajući brzinu usluge kompanije Hertz rent-a-car, dok ga bijelci bodre riječima: „trči O. J., trči“.
Simpsonovu otuđenost od neizvjesnog, siromašnog, potlačenog crnačkog života u Americi tokom 60-ih i 70-ih godina, najbolje opisuje anegdota u filmu, kada je jedna od O. J.-evih poznanica, njegovo druženje sa prijateljima Afroamerikancima tokom jedne ceremonijalne večeri opisala riječima: „Pogledajte O. J. sjedi sa svim onim `crnjama`“. Međutim, nakon što je saznao za tu konstataciju, Simpson je bio sretan što ga „ona ne vidi kao crnca već kao O. J. – a.“. Uskoro dobija nadimak Juice te postaje sve ono što privlači klasičnog Amerikanca (bijelca) koji vikende provodi kod kuće, uz roštilj, pivo i američki fudbal, a koji nikada neće postati zgodan, uspješan, popularan, bogat, omiljen kod žena, koji neće predvoditi najpopularniji američki sport i naposlijetku osvojiti zgodnu bjelkinju. Jer, kako piše Guy Debord u “Društvu spektakla” (“The Society of the Spectacle”, 1967): „Prvi stepenu dominacije ekonomije nad društvenim životom ispoljava se kao očigledna degradacija biti u imati. Ljudsko ostvarenje više se ne izjednačava sa onim što neko jeste, već sa onim što ima. U sadašnjem stadijumu, kada društvenim životom potpuno dominira akumulirana ekonomska proizvodnja, dolazi do opšteg pomaka od imati ka izgledati: Sveukupno imanje sada mora da obezbjedi prestiž i da postigne krajnji cilj kroz svoj pojavni oblik.“. S jedne strane, O. J. Simpson postaje utjelovljenje „američkog sna“, a s druge, zahvaljujući medijima koji su „donirali“ glavne organe, on oživljava kao svojevrsni „showbiz Frankenstein“, uz određene propuste u povezivanju mozga sa ostatkom tijela.
„Suđenje vijeka“
A onda je došao 12. juni 1994. godine, direktno emitovan širom Amerike (snimci i danas iznimno popularni na mreži YouTube), u kojem su pronađena izmasakrirana tijela bivše Simpsonove supruge Nicole Brown i njenog tadašnjeg ljubavnika 25-godišnjeg Ronalda Goldmana. Netom poslije, O. J. biva uhapšen i optužen za ubistva.
„Američki san“ postaje stvarnost, a O. J. se barem barem na trenutak budi i još jednom dokazuje da se svaki san završava sa čudovištem. Sve je ukazivalo na unaprijed dobiven slučaj, a glavna tužiteljica na slučaju Marcia Clark je izjavila da nikada u svojoj karijeri nije imala toliko očiglednih dokaza koji jasno ukazuju da je optuženi kriv (Simpsonova krv na mjestu zločina te njegova rukavica pored tijela, Nicoleina krv na njegovoj odjeći, u njegovom automobilu, itd.). Međutim, Amerika se tada, kao nikada prije, deklariše kao zemlja u kojoj se sve može kupiti novcem, uključujući i čudo. O. J. uskoro angažuje vjerovatno najskuplji i najpoznatiji advokatski tim svih vremena, na čelu sa Robertom Shapirom, Johnniem Cochranom, te Robertom Kardashianom i čudo se ukazuje u obliku dobrog starog rasizma, iste one ideologije za čiju prisutnost popularni Juice nikada nije pokazivao interesovanje. Naime, odbrana slučaj zasniva igrajući na kartu „boje kože“, uz tezu da je Simpsonu dokaze protiv njega podmetnula Los Angeleska policija koja dijeli neslavnu historiju sa Afroameričkom zajednicom.
Od tog trenutka, Amerika se dijeli na dva dijela – na „bijeli“ i „crni“, i uskoro na površinu ponovno izlaze svi problemi koje SAD vijekovima uspješno skriva – rasna napetost, nestabilnost policijskog sistema, odnos policije prema Afroamerikancima, porodično nasilje, nemoć pravosuđa naspram novca, te podređena uloga žene u američkom društvu. Amerikanci izlaze na ulice, dolazi do demonstracija, pljačkanja, paljenja, i sve se podređuje tzv. „suđenju vijeka“. S jedne strane, većina bijelaca je bila za njegovu osudu, a s druge, svi oni crne boje kože su bili za njegovo oslobađanje. Istovremeno, Simpson postaje veća zvijezda nego što je ikada bio.
Narod protiv O. J.-a Simpsona
Oživljavajući slučaj star više 20 godina, 2016. godine, predstavljen je igrani serijal “Narod protiv O.J.-a Simpsona” (“The People v. O. J. Simpson”) temeljen na knjizi Jeffreya Toobina “The Run of His Life: The People v. O. J. Simpson” (1996), koji ponovno zaokuplja javnost, dijeli naciju, pokreće debate, budi zlokobne duhove američke prošlosti.
Nakon što je svojeremeno „live“ suđenje predstavljalo najgledaniji TV događaj, više od dvije decenije kasnije stvarnost dobija novi, fikcionalni oblik, koji nastavlja hipnotizirati gledatelje ispred „crnih kutija“. Tokom emitovanja serijala, stvarao se dojam da je suđenje ponovno dio stvarnosti, a nekadašnji Juice kao da je oživio u velikom hologramu iznad američkog neba. Serija “Narod protiv O. J.-a Simpsona”, dakle, istražuje dugogodišnje pregovore tužitelja i branitelja koji su radili na slučaju, te suđenje koje je trajalo punih devet mjeseci, a koje je porotu dovelo do konačne odluke: „Oslobođen na temelju opravdane sumnje“. Također, serijal nudi i odgovor na pitanja: kako je došlo do oslobađajuće presude, kada je apsolutno sve ukazivalo da je O. J. Simpson kriv? Da li je pogriješilo Tužilaštvo? Da li je kriv sudija Lance Ito? Da li su krivi mediji koji su dizali tenzije i od Amerike napravili bojno polje? Ili možda svijet nije bio spreman na pravdu?
Uloga žene u „O. J. svijetu“
Vjerno prateći događaje iz stvarnosti, od stravičnih prizora na mjestu zločina, preko jedne od najvećih policijskih potjera u Americi, pa do suđenja i presude, “Narod protiv O. J.-a Simpsona” ukazuje na rasizam kao pitanje sadašnjosti i budućnosti, te ekranizuje svijet muškaraca, u kojem je važnije spasiti igrača fudbala, nego odati počast ženi koja je godinama zlostavljanja i na kraju ubijena.
Kao najreprezentativniji dokaz aktuelnosti seksizma u američkom društvu, serijal izdvaja lik glavne tužiteljice Marcie Clark kao jedine žene u „suđenju vijeka“, te njenu konstantnu izloženost seksističkim napadima, od strane „muške“ odbrane, javnosti, medija, bivšeg supruga… Nakon izricanja presude, Marcia je napisala i knjigu “Without a Doubt” (1997), u kojoj opisuje svoj život tokom suđenja, čiji su dramatačni segmenti uvjerljivo oživljeni u serijalu – ruganje javnosti i medija njenoj frizuri, objavljivanje njenih privatnih fotografija na kojima je naga, borbu za starateljstvo nad djecom…
Ipak, tokom suđenja koje je obilovalo intrigama, spletkarenjem, politikanstvom i niskim udarcima odbrane, Marcia Clark se ističe kao jedina pravnica u sudnici, koja od početka do kraja ostaje u službi pravde, čak i po cijenu gubljenja parnice. Glavni kreatori Scott Alexander i Larry Karaszewski će serijal graditi kao neraskidivi sklop stvarnosti, njene medijske prezentacije i fikcije, dok će njegov narativ biti podijeljen na tri dijela; prije, tokom i nakon suđenja. Negdje između, Marcia i njen glavni savjetnik Christopher Darden (Afroamerikanac) će pokušavati ostvariti ljubav za koju „O. J. svijet“ neće ostaviti niti tračak nade.
Dok „najslavniji američki ubica“ danas uživa slobodu, spomenuti filmovi i serijali će nas, kroz detaljan prikaz stvaranja i odgajanja savršenog televizijskog bića bez duše te njegovog izrastanja u beskompromisnog ubicu, još jednom podsjetiti na svijet koji svakodnevno prihvatamo, u kojem se sve može kupiti novcem, u kojem je slava moćnija od zakona, u kojem je društvo još uvijek podijeljeno po boji kože i spolu, te u kojem se ljubav i pravda svakodnevno brutalno ubijaju.
Također, one će nas vratiti u vrijeme početnih koraka televizijskih revolucija, pornografije javnosti i reality programa, postavljajući konačno pitanje koje se više ne tiče samo Amerike: u kakvom svijetu to živimo? U svijetu live programa gdje se prati svaki naš korak, a u kojem još jedino istinski postojimo.
Naslovna fotografija: YouTube screenshot
