U prethodnom tekstu podsetili smo se nekolikih teških raskida u knjigama.
Većina sa tog spiska okončala se ostavljajući oboje u životu, što prosto čini da se zapitate — šta joj bi da stavi “krvavo” u naslov teksta. Odgovor se nalazi u primerima koji slede.
Pre nego što pređemo na — jelte — stvar, još samo dva upozorenja:
I — Redovi koji slede mogu uvrediti kakvo zalutalo krhko kulturfašističko srdašce;
II — Redovi koji slede mogu sadržati spojlere.
Nadalje stupate na svoju odgovornost.
1. Skarlet i Ret
Delo: “Prohujalo sa vihorom” (“Gone with the Wind”), Margaret Mičel (Margaret Mitchell)
Par: Skarlet je temperamentna i samoživa, Ret je temperamentan i samoživ. Ona želi da osvoji svoju simpatiju iz rane mladosti, usput gazeći preko leševa jednako robova i slobodnjaka, jednako metaforičkih i stvarnih. On se kroz roman razvija i želi različite stvari u različitim periodima, definišući slobodu drugačije u svakom trenutku. U jednom trenutku njihove želje se sretnu zato što su im se ciljevi preklopili, i tu nastane priča zbog koje se knjiga još čita.
Raskid: Ponavlja nam se da je osnov zdrave veze komunikacija, ali čim se toliko ponavlja, znači da još nije naučeno. Ret je prestao da čeka da ga Skarlet zavoli malo pošto ga je ona zavolela, ali pre nego što je shvatila da bi mu to mogla i pokazati. On (više) nije spreman da čuje, ona (još) nije sposobna da traži način, a svi se nadamo da će se nešto rešiti posle kraja romana.
Naslovna fotografija: Laurie Sparham / Focus Features