Uručenje Oskara po 24. put dogodilo se 24. marta 1952. godine. Posljednji put se desilo da statua ode u ruke glumca rođenog u 19. vijeku.
AMERIKANAC U PARIZU (AN AMERICAN IN PARIS)
Režija: Vinsent Mineli (Vincente Minelli)
Uloge: Džin Keli (Gene Kelly), Lesli Karon (Leslie Caron), Nina Foh (Nina Foch)
Nagrade: Oskari za najbolji film, muziku, scenario, kostime, fotografiju, bla bla
I evo, dočekali smo, na sreću ili nesreću, da opet mjuzikli krenu osvajati nagrade!
Iako svi znamo da Oskari i nisu neki relevantni kriterijum kvaliteta filmske umjetnosti, ipak se radujemo kad se nagradi veoma dobar film koji ostavi traga decenijama nakon premijere. Zlatno doba Holivuda obilovalo je dobrim mjuziklima, dva su čak i dobila Oskara za najbolji filma (“Brodvejska melodija“ i “Veliki Zigfild“), ali to su bar bili filmovi s dobrim pričama, rađeni u autentičnom okruženju vodvilja i varijetea. Bilo je mnogo filmova s legendarnim Fredom Asterom (Fred Astaire) i Džindžer Rodžers (Gingers Rogers), koji su letjeli preko velikih ekrana, onako lagani i zanosni, da ste mogli osjetiti mirise koje je Džindžer volanima haljine bacala oko sebe. Ti su filmovi dobijali Oskare, ponekad, za najbolju pjesmu ili kostim.
Ok, da se ne lažemo, “Amerikanac u Parizu“ danas važi za jednog od najboljih američkih mjuzikala, ali, maj gad, ta priča, ti likovi! Džin Keli se zaljubi u malenu Lesli Karon, koja je već zaljubljena u francuskog pjevača (Žorž Getari). Pritom je Džin Keli, onako, mornarske građe, puca od zdravlja i mišića – boemski slikar na ivici bijede. A pleše sve u šesnaest. Nikad mi nije bilo jasno zašto oni svi toliko plešu i raduju se, čak i kad su tužni. Tad se ne raduju, ali plešu.
Da, u Kelija se zaljubi bogata Amerikanka, koja bi da mu bude mecena, jer ne zna kako bi mu drugačije prišla. Nju glumi Nina Foh. To je jedina dobra uloga u ovom filmu. Žena je tako majstorski odigrala sirotu malu bogatašicu željnu ljubavi, naviklu da sluša i prati te bijedne slikare po mračnim bistroima Pariza, gdje teče jeftino vino u litrama i ne vidi se ama ništa od dima cigara. Bude vam je žao kad je blesan odbije, ali ona i to odlično prihvati. Pravo boemski i muški.
Pa su svi ti muški likovi, taj Džin Keli i njegov drug student (Oskar Levant, tada poznati pijanista i kompozitor), a i Francuz Getari, svi, brate, premđeli, zašli u fine četrdesete, a igraju studente dvadesetogodišnjake. To je neukusno. Sjetim se jadne Bet Dejvis (Bette Davis), koja se morala oprostiti s karijerom jer je ostarila – prešla četrdesetu! A oni se igraju klinčadije! Jure curice.
Da, tako dolazimo do Lesli Karon. Šta je ono? Ona je bila balerina (živa je i dan danas, jer je jedina u tom filmu bila zaista mlada, u skladu s ulogom), lijepo igra, sve se na prste uzdiže, nema šta. I Francuskinja je, pa joj engleski sa francuskim naglaskom zvuči puno više “Allo Allo“ od ostalih kolega, koji zvuče kao da govore francuski s engleskim naglaskom. Ali, ima nešto što nema. Lesli, mislim. Nešto joj dobrano fali, no nisam shvatio šta. Uglavnom ne volim da je vidim. Odbija me. Kao i Džin Keli. Dva buldoga puna plesnih pokreta. Čudan spoj.
Bilo kako bilo, ovaj film je ovjenčan slavom. Režirao ga je veliki Vinsent Mineli, muziku je komponovao Ira Geršvin (Ira Gershwin), na temelju istoimene simfonijske poeme njegovog pokojnog brata Džordža Geršvina (George Gershwin), uz pomoć Sola Čaplina (Saul Chaplin), Čarlijevog (Charlie Chaplin) brata. Muzika je odlična, pjesme znamo i dan-danas, jer su ih brojni pjevači pjevali. Ta neka scena na kraju filma, koja traje 18 minuta, navodno je nešto najljepše ikad snimljeno, pa su i ovi iz “La La Land“ to nešto kopirali kako bi odali počast “Amerikancu“ – zašto?
Holivudu pomoći nema, istorija je već napisana. Osim za najbolji film, “Amerikanac“ je dobio još pet Oskara, između ostalih i za kostim. Obratite pažnju na te kostime. Da je bar crno-bijeli film, pa da se ne vidi ništa.
Za mene je mjuzikl elegantni Fred Aster i lepršava Džindžer. To je stil, to je pokret, to je klasika. O njima je pjevala i Madonna. Ko je opjevao Džin Kelija i Lesli Keron? Niko.
Naslovna fotografija: Warner Bros. Entertainment
