Velázquezovi patuljci su bolovali od ahondroplazije uzrokovanje najvjerojatnije mutacijom gena FGFR3; Cezaneov prijatelj Achille Emperaire od bolesti koju najčešće uzrokuju mutacije gena COL2A1; a Andrea Mantegna je prikazao sluškinju za koju se danas pretpostavlja da je bolovala od neurofibromatoze tipa 1. Čak je i Van Gogh prikazao suncokrete čije su glavice cvijeta bogate laticama nastale kao rezultat mutacije u genomu suncokreta.
Živimo u doba kada se i najbeznačajnija sitnica nečijeg života fotografski dokumentira i pohranjuje negdje u cloudu s velikom vjerojatnošću da većinu tih slika nikada nitko više neće ni pogledati. S druge strane, slike ljudi koji su živjeli do unatrag kojih stotinjak godina bile su rijetkost. Naravno, što se odmičemo dalje u prošlost sve ih je manje, stoga su umjetnička djela osim njihove izvorne vrijednosti, bogat izvor informacija o ljudima iz prošlih vremena, njihovim životima ali i bolestima koje su ih pogađale, a o kojima se u ono vrijeme nije znalo gotovo ništa.
Povremeno u popularno-znanstvenim vijestima osvane članak o nekoj slici i kako je umjetnik majstorski, do najsitnijih detalja prikazao elemente neke patologije, gotovo kao za prikaz uz opis u nekom kliničkom udžbeniku. To nije čudno jer su slikari često intencionalno slikali pojedince koji su na neki način iskakali iz mnoštva. Pogotovo su bili upečatljivi prikazi osoba s tjelesnim anomalijama koje su, kako danas znamo, nastale kao rezultat genetičkih poremećaja.
Prikazi nekih bolesti u slikarstvu su prilično česti, kao što je to primjerice slučaj sa sindromom Down, no na nekim slikama su prikazane izrazito rijetke bolesti. Ponekad ni sam umjetnik nije bio svjesan da slikajući detaljne prikaze ljudi svoga vremena pruža dragocijene informacije budućim generacijama stručnjaka u područjima koja imaju malo veze s umjetnošću.
Za ovaj sam članak izdvojila nekoliko takvih primjera.
Piše: Tamara Čačev
Izvor: ideje.hr
Kao što je već rečeno, prikazi osoba sa sindromom Down koji u genetičkoj podlozi imaju trisomiju 21. kromosoma nisu rijetkost što je vjerojatno u skladu i sa njegovom učestalosti u općoj populaciji. Osobe s ovim sindromom imaju tri kopije ovog kromosoma u odnosu na standardno prisutne dvije kopije te uz to dolaze karakteristična klinička slika kao i neke od tjelesnih karakteristika prepoznatljivih na slikama raznih autora. Primjerice na slici nepoznatog flamanskog slikara Adoracija Krista (“The Adoration of the Christ Child”, The Metropolitan Museum of Art, New York) datiranoj u 1515. godinu nalazi se prikaz anđela te pastira na čijim licima se mogu prepoznati karakteristične crte koje su prisutne i u osoba sa sindromom Down.
