“Zašto nije bilo velikih umjetnica?”, glasno je pitala feministička historičarka umjetnosti Linda Nochlin u svom značajnom eseju iz 1971. godine.
Umjetnice su danas u boljem položaju nego prije 45 godina kada je Nochlin objavila kultni esej. Nedvojbeno je da napredak postoji, a očituje se, primjerice, u području obrazovanja; na institucijama postoje kolegiji koji se bave ženskom umjetnošću i suvremenim umjetnicama ili odnosom feminizma i umjetnosti, što je ranije bilo nezamislivo. Prema The New York Times-u, 2006. godine žene su činile više od 60 posto studenata na umjetničkim studijima SAD-u.
No, statistike pokazuju da su unatoč desetljećima postkolonijalnog, feminističkog, antirasističkog i queer aktivizma i teorije, historija i teorija umjetnosti i dalje bjelačke, euroameričke, heteroseksualne, privilegirane i prije svega, muške.
Nochlin smatra da u današnje vrijeme dolazi do povratka patrijarhalnih vrijednosti i stoga je izuzetno važno da žene odbace tradicionalne uloge koje im se pripisuju. Objašnjava kako je promjena moguća i vidljiva jer danas su žene dio normalne prakse u umjetničkom području, ali to ne znači da se više ne treba boriti i poticati na društvenu i kulturnu promjenu te poziva žene da budu neustrašive, da govore, međusobno surađuju i konstantno rade nevolje.
“Nemojmo samo govoriti o feminizmu, živimo ga. Nemojmo čekati promjenu, budimo proaktivne. Prozivajmo institucije, kritičare/ke, kustose/ice, kolekcionare/ke zbog seksizma. Trebamo biti svjesne vlastitih postignuća, ali i opasnosti i poteškoća koje donosi budućnost”, zaključuje Nochlin.
Historija umjetnosti je zaboravila mnogo velikih umjetnica. One koje su godinama ili čak stoljećima bile zapostavljene i marginalizirane, u posljednje vrijeme vraćaju svoje mjesto na zidove muzeja. Ima još mnogo toga da se uradi po ovom pitanju – a možda je danas dobro vrijeme da se neke od ovih velikih umjetnica stave u središte pažnje.
Izvor: artsy.ba
Caterina van Hemessen (1528–1587)
Rođena u Holandiji, van Hemessen nije samo prva flamanska slikarka koja je prepoznata u svoje vrijeme za svoj rad, već i prva slikarka koja je stvorila autoportret umjetnika koji radi na platnu, prije Diega Velazqueza! Postala je jedna od najpoznatijih slikara u svojoj zemlji zbog pokroviteljstva kraljice mađarske kraljice Marije. Tokom svog života usavršavala je tehniku minijatura, stvarajući brojne portrete za najvažnije porodice u Holandiji.