Hipnotički spoj tehna i tehno-hausa sa moćnim ritmovima tribala i snažnim bas linijama uz koktel ambiciznosti, rada i truda, pokazali su se kao dobitna kombinacija u slučaju Mladena Tomića, jednog od najpoznatijih i najuspješnijih bh. DJ-eva i producenata.
Tomić je ušao u istoriju kao prvi DJ sa naših prostora koji je dobio priliku da stranoj publici prezentuje svoj rad i na taj način predstavi Bosnu i Hercegovinu.
Njegova karijera je počela 1999. godine, a već početkom 2000-tih je zajedno sa kolegom Sinišom Tamamovićem u Banjaluku počeo da dovodi veliki broj kako regionalno tako i internacionalno prepoznatljivih lica, tako dajući značajan doprinos razvoju banjalučke urbane scene u cjelini.
Priznanja za njegov rad, Mladenu su otvorila vrata širom Evrope (Njemačka, Španija, Holandija, Francuska, Austrija, Češka, Italija, Slovenija, Engleska, Škotska, Mađarska, Bugarska, Belgija) i Amerike.
Samo neka od globalno zvučnih imena koja su podržala njegov rad su: Dubfire, John Acquaviva, Popof, Richie Hawtin, Umek, Adam Beyer, Monika Kruse, Sebastien Leger.
Bosonoga je razgovarala sa Mladenom Tomićem, i saznala kako je izgledala putanja do uspješne karijere kakvu ima danas, u kojoj mjeri je u vremenu hipreprodukcije svega teško izgraditi autentičan stil, ali i više o njegovim planovima.
BOSONOGA: Mladene, važiš za jednog od najuspješnijih predstavnika elektronske muzičke scene u BiH i regionu. Kako je izgledala tvoja putanja do karijere koju imaš danas?
MLADEN: Hvala na komplimentu. Jos kao srednjoškolac sam počeo da se zanimam za razne muzičke žanrove. Snimao sam muziku na kasete sa radio stanica i pravio svoju kolekciju muzike. Kada sam počeo izlaziti, uglavnom sam provodio vrijeme stojeći pored DJ pulta i posmatrajući sta se tu dešava. Dobio sam priliku da puštam muziku u tada popularnoj banjalučkoj diskoteci Music Hall i tu sam na neki način naučio kako da se kroz muziku povežem sa publikom. Nakon nekoliko godina takvog rada po svim gradskim popularnim mjestima, počeo sam da se profilišem kao DJ i opredijelio sam se za elektronski zvuk. Siniša Tamamović i ja smo bili prijatelji i nekako spontano smo počeli zajedno da ulazimo u tu priču. Dobili smo rezidenciju u klubu Bumerang i tu smo stvorili našu publiku. Tada je stvoren Urban Beat. U ranim 2000-tim smo doveli u Banja Luku veliki broj regionalnih i internacionalnih zvijezda. Tako su krenuli i prvi pozivi za nastupe u drugim gradovima, ubrzo nakon toga i u regionu, a onda i prvi internacionalni nastupi. Produkcija je bila nešto sto je došlo samo po sebi, najviše zbog želje da napravim neki moj zvuk koji ću prezentovati i puštati ljudima. Godine 2006. sam imao prvo izdanje i moju prvu ploču – Vinyl (remix za Axel Karakasisa na Adult records). Nastavio sam luđačkim tempom da produciram i radim, a u periodu od 2011. do 2016. godine sam izdao jako puno muzike na velikim labelima kao što su Suara, Terminal M, Sci+Tec, 100 % Pure, Octopus itd. Remixovao sam Cristian Varelu, Sebastien Legera, Stefano Noferinija, Annu, Mauro Picoota i mnoge druge. Siniša i ja smo 2008. godine pokrenuli Night Light Records, tako da se jako puno radilo na sve strane. Isto tako radimo i dan danas, istim tempom ako ne i više. To je jedna nemilosrdna industrija gdje je jako teško opstati, ali to je sad tema za sebe. Moja karijera se kreće u fazama, svaka faza je donijela neki step up, cilj mi je da naredna faza bude sljedeći korak naprijed.
BOSONOGA: U kojoj mjeri je teško/izazovno na našim prostorima baviti se tom vrstom muzike?
MLADEN: Kod nas je jako teško baviti se bilo kakvom muzikom koja nije mejnstrim ili komercijala, a pogotovo andergraund elektronskim zvukom. Kada kažem baviti se, mislim baviti se profesionalno i živjeti od muzike. Nedavno sam pročitao intervju Petra Dundova u kojem kaže da se baviti muzikom kod nas može samo ako se čvrsto i iskreno vjeruje u to što radiš i da će na kraju uspjeh morati doći. Slažem se sa njim.
BOSONOGA: Koji su najveći problemi sa kojima se susreću DJ-vi i producenti na početku karijere?
MLADEN: Problema stvarno ima puno, s tim da su različite okolnosti danas i onda kada sam ja počinjao. Tada je bila problematika kako kupiti ploče i doći do muzike, kada su najbliži šopovi bili u Beogradu, Novom Sadu ili Zagrebu, i kako zaraditi za te ploče. To je bilo ozbiljno ulaganje. Nije bilo interneta, promocija je bila potpuno drugačija i puno teža. Jednostavno je to bilo poptuno drugačije vrijeme. Sada je muzika dostupna svima jednim klikom, promocija takođe. Industrija se dosta promijenila, samim tim su se pojavili i neki novi i drugačiji problemi.
BOSONOGA: U kojoj mjeri je svjetska elektronska scena razvijenija od domaće? Šta je ono što je potrebno BiH da bi njena scena bila poput svjetske?
MLADEN: Možemo reći da je svjetska scena razvijenija, to je sasvim logično s obzirom da Bosna i Hercegovina, pa i čitav region ekonomski zaostaje za bogatijim državama koje nose scenu. To je direktno povezano, kao i činjenica da smo mala država, samim tim imamo i malu scenu. Medjutim, ako poredimo neke evropske države pojedinačno, ja iz svog iskustva mogu reći da bh. i regionalna scena u posljednjih nekoliko godina ne zaostaju puno. BiH trenutno ima bolju scenu nego recimo Austrija, koja je daleko bogatija država. Imamo dosta kvalitetnih artista, dosta ozbiljnih organizacija i festivala, super publiku, sve više mladih ljudi počinje da sluša elektronske muziku i dolazi na takve događaje. To je neki put koji trebamo nastavii svi mi koji smo uključeni i koji smo dio scene, producenti, DJ-evi, promoteri i publika, kao jedan od najbitnijih faktora, tačnije svi mi koji stvarno volimo to što radimo. Moramo nastaviti graditi scenu, držati se zajedno i podići je na još viši nivo.
BOSONOGA: Koliko je zapravo teško izgraditi autentičan stil kreiranja muzike? I u kojoj mjeri podliježeš trendovima?
MLADEN: Za producenta je veoma bitno da izgradi svoj prepoznatljiv zvuk ili stil. Ja sam nekako uspio izgraditi svoj stil i zvuk, tačno sam znao kakav zvuk želim producirati i kako to treba da zvuči. Na početku nisam znao kako i šta raditi, ali vremenom sam naučio i dobio tačno ono što želim. Ne pratim slijepo trendove, to ljudi koji prate moju muziku mogu da čuju. Činjenica je da se muzika mijenja veoma brzo i veliki je izazov ostati dosljedan sebi, a u isto vrijeme ići u korak sa vremenom.
BOSONOGA: Koliko cijeniš da je važna saradnja sa drugim izdavačima i umjetnicima?
MLADEN: Saradnja je veoma važna, kao u svakom drugom poslu. Ja od samog početka posmatram scenu globalno i razmišljam na taj način. Imao sam sreću da sam se preko produkcije (remiksi, izdanja na velikim labelima itd.) i nastupajući, povezao sa velikim brojem kako svjetski poznatih, tako i manje poznatih artista.
BOSONOGA: Nedavno je završena prva BLEMC konferencija u Banjaluci, na kojoj su pokrenute neke zanimljive i važne teme za sve one koji se bave ili se planiraju baviti ovom vrstom muzike. U kojoj mjeri su ovakvi događaji važni, i koliko su, kao takvi, zastupljeni na našim prostorima?
MLADEN: Banjaluka Electronic Music Conference 2019 je prva konferencija ovakvog tipa održana u Banja luci. Nedavno je slična konferencija održana i u Sarajevu, takođe po prvi put, tako da to dovoljno govori o zastupljenosti. Ovo je prvi put da se ovakvi događaji organizuju kod nas. Značaj ovog događaja je ogroman za čitavu scenu, velika je stvar za mlade i početnike da mogu saznati odgovore na mnoga pitanja koja ih zanimaju, a koja su veoma bitna za početak muzičke karijere. Isto tako je bitna i za nas koji smo već dugo u poslu, uvijek ima nešto novo da se čuje i nauči, svima nam je potreban konstantan upgrade znanja. Da ne pominjem značaj upoznavanja, druženja, dijeljenja najboljih iskustava i praktičnih radionica.
BOSONOGA. Koliko ste zadovoljni interesovanjem za događaj i odzivom učesnika?
MLADEN: Ja sam prezadovljan. Organizacija jednog ovakvog događaja je za mene i moj tim jedno potpuno novo iskustvo. Unazad nekoliko godina ja redovno posjećujem konferencije u Amsterdamu, Majamiju i Londonu i zajedno sa Sinišom Tamamovićem organizujemo Night Light Records žurke. Tako se i pojavila ideja da organizujemo konferenciju i u Banjaluci. I bilo je super, odaziv učesnika odličan, čitavo vrijeme je vladala odlična atmosfera, kako na dnevnim predavanjima tako i na večernjim događajima. Mislim da su teme bile dosta zanimljive i edukativne i da smo svi nešto novo naučili.
BOSONOGA: U kojoj mjeri je društvo prepoznalo značaj i podržalo ovu manifestaciju?
MLADEN: To je veoma bitna stvar za napomenuti, grad Banjaluka i gradonačelnik su prepoznali i podržali konferenciju i mislim da je to jedan korak naprijed za kompletnu scenu elektronske muzike kod nas, kao i za samo društvo i kulturu. Bez te podrške bilo bi nemoguće organizovati ovako nešto, imajući u vidu da je prisustvo konferenciji bilo besplatno. Pored grada imali smo podršku od još nekoliko kompanija koje su nam pomogle u tehničkoj realizaciji događaja i promociji.
BOSONOGA: Na čemu trenutno radiš? Kakvi su ti planovi za budućnost?
MLADEN: Upravo sam se vratio iz Berlina gdje sam imao dva nastupa za vikend. Jedan je bio u klubu Ritter Butzke, a drugi u legendardnom klubu Sisyphos i jos uvijek sam pod utiskom nastupa iz Sisyphos-a. Radim novu muziku u studiju konstantno, nekad manje nekad više, zavisno od inspiracije. Prije 3 sedmice mi je izasao novi EP na Night Light Records, uskoro imam nova izdanja na Tronic Music i Agile Recordings. Takodje se pripremam za nove nastupe pošto upravo počinje sezona ljetnih festivala, gdje bih izdvojio naš Fresh Wave koji će ove godine biti sjajan. Svake sedmice spremam nove episode za moj sedmični radio show “Get Connected with Mladen Tomic”, gdje prezentujem moje studio i live mikseve, kao i mikseve gostujućih artista. Spremamo i nova izdanja drugih artista za Night Light Records, uskoro izlazi izdanje broj 168. Nastaviti ću istim tempom raditi na novim idejama i razvijati svoj zvuk. Sretan sam što radim ono što volim i zahvalan svima koji me prate i podržavaju moj rad, najviše fanovima jer bez njih ne bi bilo ni mene.
Izvor: Press
